Pogon Društveni standard i rekultivacija

DSIR
Salon za goste

Tokom dugogodišnjeg razvoja Rudnika odvijao se i proces poboljšanja uslova rada radnika, kako na planu proizvodnje, tako i na planu ishrane radnika i poboljšanja standarda. Objekti društvene ishrane sagrađeni su 1981. godine i iste godine su počeli sa radom, a to su:
- Restoran Đurđevik
- Restoran Višća
- Glavna kuhinja Đurđevik
- Banket sale- sale za goste (Đurđevik i Višća) i
- Kafe kuhinje po pogonima.

DSIR
Restoran za ishranu radnika

U ovim objektima se vrši priprema i distribucija toplih i hladnih obroka za potrebe uposlenika te usluge u kafe kuhinjama i banket salama kako za uposlenike Rudnika tako i za goste i poslovne partnere. Trenutno u ovim restoranima se vrši priprema i distribuiranje oko 350 toplih i oko 600 hladnih obroka dnevno, što zadovoljava potrebe svih uposlenika Rudnika.

Paralelno sa razvojem i modernizacijom Rudnika, pogotovo površinske eksploatacije rudnog bogatstva, tekao je i proces oštećenja znatnih površina poljoprivrednog i šumskog zemljišta. Uvođenjem savremene mehanizacije u tehnološki proces proizvodnje, odnosno primjenom progresivnog kombinovanog transporta otkrivke, ova oštećenja postaju sve veća. Na planiranom prostoru površinske eksploatacije, rudarski radovi negativno utiču na prirodnu životnu sredinu, gotovo na sve njene elemente, a najveći uticaj rudarskih radova osjeća se na zemljištu i svim objektima na površinu i blizini eksploatacionih polja. Zbog sve većih zahvata u površinskoj ekploataciji i degradiranja zemljišta godine 1979. počelo se sa praktičnim zahvatima rekultivacije, počev od oblikovanja odlagališta do niza bioloških mjera koje imaju za cilj da degradiranom zemljištu ponovo daju oblik prvobitnog ekosistema. Od te, sad već davne, 1979. pa do 1992. godine rekultivacija oštećenih površina se kontinuirano odvijala uz stručnu i naučnu saradnju mnogih institucija, a na prvom mjestu „Instituta za rudarska istraživanja“ iz Tuzle, „Poljoprivrednog fakulteta“ iz Sarajeva i drugih stručnih i naučnih institucija.

U procesu biološke rekultivacije pojedinim kulturama privedeno je 75 hektara zemljišta. Dio odlagališta na kome se trenutni odvija r ekultivacija predstavlja zaokruženu prirodnu cjelinu čija je površina 37,50 hektara koja je podijeljena na sljedeće parcele:
- parcela voćnjaka 9,50 hektara sa 3.160 sadnica (2.300 šljiva, 700 jabuka, 80 trešanja i 80 oraha),
- parcela pod zasijanom travom 6,70 hektara,
- parcela livada 4,30 hektara i
- ostale površine 17,oo hektara

Rekultivacija
Voćnjak na rekultivaciji

Na pomenutom rekultivisanom zemljištu izgrađeni su objekti za uzgoj i tov junadi, pilića i ćurki. Za potrebe ove proizvodnje sagrađeni su i slijedeći objekti
- farma za tov pilića kapaciteta 15.000 komada,
- farma za tov junadi kapaciteta 200 komada,
- farma za ćurke kapaciteta 400 komada.

Takođe je nabvljena sušara za sušenje voća (šljiva) kapaciteta 1.000 kg dnevno.

Od 2011. godine počelo se i sa plasteničkom proizvodnjom (paradajz i paprike) za potrebe ishrane zaposlenika Rudnika uz mogućnost proširenja kapaciteta i proizvodnje druge plasteničke kulture.